Antibiotici pomažu vašim arterijama
Dugotrajna upotreba antibiotika usporava sužavanje arterija kod ljudi zaraženih
bakterijom koja uzrokuje upalu pluća. Većina ljudi biva izložena bakteriji
Chlamydia pneumonia u nekom trenutku u životu, i obično to ne uzrokuje nikakve
simptome. Ipak rizik od komplikacija raste sa godinama.
Nova istraživanja povezuju bakteriju sa srčanim bolestima, moždanim udarom
i Alzheimerovom bolesti. Ispitane su posljedice obrade antibiotikom na progresivno
debljanje glavne vratne arterije (karotidne arterije) kod 272 pacijenta starija
od 55 godina. Svaki pacijent je ispitan na infekciju Chlamydia pneumoniom
i slučajnim uzorkovanjem im je određeno primanje placeba ili terapije antibiotika
(dva puta dnevno antibiotic roxithromycin).
Prije početka ispitivanja istraživači su ustanovili da je sužavanje arterija
odnosno debljanje stijenki napredovalo znatno brže kod pacijenata zaraženih
Chlamydia pneumonia nego kod nezaraženih.
|
Iako je tretman usporio debljanje arterija kod zaraženih pacijenata, kod nezaraženih
nije imao nikakvog utjecaja i uprkos usporavanju bolesti kod zaraženih pacijenata
nisu se vidjele nikakve razlike u broju srčanih ni moždanih udara između pacijenata
koji su primali antibiotike i onih koji nisu primali antibiotike. Autor studije
Dirk Sander, MD sa "Technical University" u Minchenu, Njemačka,
kaže da bi usporavanje debljanja stijenki arterija trebalo smanjiti rizik
os srčanih i moždanih udara za 2.5 do 2%. Potrebne su daljnje studije da bi
se ustanovili dugotrajni učinci obrade antibioticima.
