Smanjiti opasnost od infarkta

Možete smanjiti rizik od srčanog udara - čak i ako imate bolest srčanih krvnih žila ili ste imali srčani udar.

Šest ključnih koraka za smanjenje rizika od srčanog udara:

• Prestanite pušiti
• Smanjite visoki krvni pritisak
• Smanjite previsoki kolesterol
• Dovedite tjelesnu težinu u normalne granice
• Kontrolirajte dijabetes

Poduzimanje ovih koraka značajno će smanjiti rizik srčanog udara.

Prestanite pušiti cigarete

Pušenje cigareta uvelike povečava rizik srčanih udara i kod muškaraca i kod žena. Također povečava rizik ponovljenih srčanih udara kod ljudi koji su ih već ranije preživjeli. Žene koje puše i uzimaju tablete za kontracepciju, još su u većoj opasnosti nego samo pušaći. Dobra novost je da se prestankom pušenja vrlo brzo smanjuje rizik. Godinu dana nakon prestanka pušenja rizik pada na polovicu rizika pušača i po tom pada dalje do normalnog rizika nepušača. Čak i među osobama koje imaju srčane bolesti rizik opada oštro nakon godinu dana po prestanku pušenja i postupno se dalje smanjuje.

Smanjite visoki krvni tlak

Srce je prisiljeno na teži rad kod osoba koje imaju visoki krvni tlak. To povečava rizik razvoja bolesti srca kao i bolesti bubrega.

Krvni tlak se bilježi sa dva broja - sistolički (srce se steže) i dijastolički (srce se opušta) - npr. 120/80 mmHg (milimetara stupca žive).

Normalni krvni tlak je manje od 130 mmHg sistoličkog i manje od 85 mmHg dijastoličkog. Idealni pritisak je 120/80 mmHg. Rezultati mjerenja koji često prelaze 140/90 mmHg ili više, smatraju se visokim krvnim tlakom.

Da bi Kontrolirali visoki krvni tlak morate:

• izgubiti višak tjelesne težine
• postati tjelesno aktivni
• slijediti zdravu prehranu
• uzimati hranu sa manje soli
• ograničiti uzimanje alkohola
• redovno uzimati lijekove ako su prepisani

Najvažniji tipovi lijekova za visoki krvni tlak su: diuretici, beta-blokatori, inhibitori ACE, angiotensin antagonisti, blokatori kacija, alfa blokatori, alfa-beta blokatori, inhibitori nervnog sistema i vazodilatori.
(diuretics, beta-blockers, angiotensin converting enzyme (ACE) inhibitors, angiotensin antagonists, calcium channel blockers, alpha blockers, alpha-beta blockers, nervous system inhibitors, and vasodilators)

Smanjite visoku razinu kolesterola

Razina kolesterola u krvi uvelike utječe na rizik razvoja srčanih bolesti. Što je razina viša, viši je i rizik od srčanih oboljenja ili srčanog udara.

Zašto? Kolesterol je tvar slična masti koja se taloži po stijenkama krvnih žila. S vremenom talog toliko naraste da smanjuje ili potpuno prekida tok krvi. Ako se potpuno prekine dotok krvi u dio srca, dolazi do srčanog udara.

Razni faktori utiču na razinu kolesterola: dijeta, težina, fizička aktivnost, starost, spol i nasljeđe.

Visoka razina kolesterola sama po sebi nema simptoma, zato je važno kontrolirati razinu kolesterola kod liječnika. Osobe starije od 20 godina bi trebale kontrolirati kolesterol barem svakih 5 godina. Najbolje je obaviti test koji se zove lipoprotein profil. Njime se mjeri ukupni kolesterol, "dobri" kolesterol i "loši" kolesterol, kao i trigliceridi, još jedan oblik masti u krvi.

Visoki kolesterol se kntrolira promjenama u načinu života, zdravom prehranom, fizičkom aktivnošću, gubitkom viška težine, te ako to nije dovoljno i lijekovima. Lijekovi uključuju: statine, bile acid sequestrants, nicontinic acid, and fibric acids.

Postignite idealnu težinu

Idealna težina je presudna za dug i zdrav život. Pretjerana težina povečava rizik od srčanog udara. Isto tako povećava rizik od povišenog kolesterola, visokog tlaka i dijabetesa, što svako ponaosob dodatno poveća mogućnost srčanog udara. Ako imate preveliku tjelesnu težinu, čak i mali gubitak od samo 10% značajno će smanjiti rizik bilo koje od tih bolesti.

Budite fizički aktivni svaki dan

Tjelesna aktivnost smanjuje rizik od srčanih problema, uključujući srčani udar, poboljšava razinu kolesterola, pomaže pri kontroli povišenog krvnog tlaka i dijabetesa i regulira tjelesnu težinu. Također povečava tjelesnu spremnost, potiče psihičku stabilnost i samopouzdanje, te smanjuje depresije i napetosti.

Oni koji su već imali srčani udar također imaju koristi od tjelesne aktivnosti. Mnoge bolnice imaju program srčanog oporavka.

Da biste zaštitili svoje srce dovoljno vam je 30 minuta tjelesne aktivnosti tokom dana. Ako osjećate da vam je to previše odjednom možete rasporediti u periode ne manje od barem 10 min.

Ako ste bili duže vremena neaktivni, počnite polako povećavati tjelesnu aktivnost.

Ako imate srčanu bolest, provjerite sa svojim liječnikom prije nego li započnete sa programom tjelesnih aktivnosti. To je posebno važno ako ste stariji od 55 god., niste bili aktivni neko vrijeme ili imate dijabetes ili neku drugu bolest. Liječnik vam može savjetovati kako naporna smije biti vaša tjelesna aktivnost.

Dijabetes

Oštečuje krvne žile uključujući srčane arterije. Kod 75% ljudi sa dijabetesom razvijaju se bolesti srca i krvnih žila. Dijabetes može također uzrokovati udar, zatajenje bubrega i druge probleme.

Do dijabetesa dolazi kad tijelo nije u stanju upotrijebiti šećer kao što bi trbalo, za rast i razvoj. Tijelo dobija šećer kad mijenja hranu u glukozu (vrstu šećera). Hormon zvan inzulin je potreban da bi tijelo upotrijebilo glukozu.

Simptomi dijabetesa su povečana žeđ i mokrenje, gubitak tjelesne težine, magljenje vida, glad, umor, česte infekcija i sporo zacjeljivanje rana i ozljeda.

Postoje dva tipa dijabetesa: tip 1, ovisan o inzulinu ili tip 2 neovisan o inzulinu. Tip 1 se obično pojavljuje nenadano prije dobi od 30 god. Tip 2 se razvija postepeno najčešće kod osoba starijih od 40 god. Tip 2 obuhvača 95% oboljelih. Imate puno veću mogućnost da obolite od dijabetesa ako ste debeli posebno u struku, preko 40, imate visoki krvni tlak i obiteljsku povijest dijabetesa. Zbog povezanosti sa srčanim oboljenjima, važno je da osobe koje naginju dijabetesu kontroliraju i ostale faktore rizika.

Na sreću, nova istraživanja pokazuju da isti koraci koji smanjuju rizik od srčanih bolesti, također smanjuju i rizik oboljenja od dijabetesa tipa 2. Kod ljudi koji već boluju od dijabetesa ti koraci zajedno sa propisanim lijekovima mogu odgoditi ili spriječiti razvoj komplikacija dijebatesa kao što su bolesti očiju ili oštečenje živčanog sustava.

Prema istraživanjima gubitak od 7% tjelesne težine i 150 min. umjerene tjelesne aktivnosti tjedno smanjuju mogućnost razvoja dijabetesa za 58% kod osoba visokog rizika. Promjene načina života smanjuju rizik razvoja dijabetesa tipa 2 bez obzira na starost, spol ili tjelesnu težinu.

Da biste smanjili rizik od razvoja dijabetesa i srčanih bolesti trebate:

• sljedite program zdrave prehrane - što manje zasićenih masti i kolesterola, te umjerenost u ukupnoj masti.
• težiti normalnoj tjelesnoj težini
• biti fizički aktivni svaki dan. Barem 30 min. umjerene aktivnosti, poput žustrog hoda, svakog dana.
• ne pušite
• sprečite i kontrolirajte povišeni kolesterol

Ako već imate dijabetes, usporite ili sprečite njegov razvoj:

• jedite jela svaki dan u isto doba dana
• provjerite sa svojim liječnikom koje su fizičke aktivnosti najbolje za vas
• uzimajte lijekove svaki dan u isto doba dana
• provjeravajte razinu šećera u krvi. Javite se liječniku ako je previsoka ili preniska u periodu od 2-3 dana
• provjeravajte stopala da li postoje ogrebotine, žuljevi, otekline, crvenilo ili urezani nokti.
• četkajte zube i desni svaki dan
• provjerite sa liječnikom uzimanje aspirina svaki dan ako imete srčano oboljenje